Smokve: Melem i za psihu i za tijelo

2017. kolovoz 06 21:56

315 0

Smokve: Melem i za psihu i za tijelo

Iako su sušene smokve dostupne tokom cijele godine, ne postoji tako jedinstven ukus kao što su svježe. Slatke i mesnate, svježe smokve vam tokom avgusta i septembra mogu zamijeniti grickalice.

Pretpostavlja se da smokva potiče iz Sirije i Palestine. Već u staroj Grčkoj je bila jedna od glavnih namirnica u prehrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem. Stari Grci su izrazito poštovali smokve, pa su tako zakonom zabranili izvoz najkvalitetnijih vrsta, a rimska legenda kaže da se vučica koja je hranila Romula i Rema odmarala ispod smokvinog drveta.

U to vrijeme je već postojalo 29 vrsta smokve, a danas ima 600 različitih vrsta ovog voća.

Blagotvorno dejstvo smokvi počinje od liječenja akni i bubuljica do prevencija raka. Smokve su bogate beta karotenom, A, C, E i K vitaminima, kalcijumom, gvožđem i drugim mineralima.

Japanski naučnici su dokazali da ekstrakt smokvi i njihov sastojak benzaldehid doprinose smanjenju tumora kod ljudi. Smokve su pokazale odlične rezultate kod smanjenja rizika od raka prostate. Takođe, vjeruje se da pomažu i kod raka dojki u periodu nakon prestanka menstuacije.

Zbog suženja arterija može nastupiti infarkt ili moždani udar. Pored holesterola na oštećenje srca djeluju i povećani trigliceridi. Dokazano je povoljno djelovanje smokvi na nivo holesterola u krvi. Biljni steroli, poput stigmasterola i lanosterola, koje sadrže smokve vežu se na molekule holesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.

Omega 3 i omega 6, kojim smokve obiluju, su veoma važne za zdravlje kardiovaskularnih organa. Smokve su dobar izvor kalijuma, minerala koji reguliše krvni pritisak.

Zbog količine šećera koji sadrži smokva, dijabetičarima se preporučuje oprez prilikom njenog korišćenja. Ipak, ukoliko se koriste umjereno, može doći do smanjenja potrebe za količinom insulina kod dijabetičara.

Redovno uzimanje smokvi sprečava anemiju i poboljšava pamćenje. Samo četiri suve smokve obezbjeđuju čak četvrtinu preporučene dnevne doze gvožđa koja je potrebna našem organizmu.

Kompot od smokve djeluje kao laksativ. U narodu su smokve poznate kao lijek za čir i gastritis. Smanjuju nadutost stomaka, pospješuju rad crijeva i uklanjaju grčeve u stomaku. Uništavaju gliste i druge crijevne parazite. Poboljšavaju crijevno pražnjenje, smanjuju potrebu za laksativima, a da pritom ne izazivaju zavisnost, crijevne grčeve i proliv.

Dnevna konzumacija smokvi je kod liječenja hemoroida efikasna koliko i sami ljekovi.

Kada se direktno nanosi na kožu, pečena smokva može da izliječi upalu poput apscesa i čireva.

Zbog visokog sadržaja vode, pire od smokve djeluje kao odličan preparat za čišćenje kože i pomaže u prevenciji i liječenju akni.

Ukoliko ste netolerantni na mliječne proizvode, smokve mogu da vam pomognu. Pune su kalcijuma i zato su odlična alternativa onima koji ne mogu da piju mlijeko ili jogurt.

Svježa smokva smirujuće djeluje kod upale bronhijalnih puteva. Sadrži puno vode i prirodnih šećera pa je korisna kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije. Takođe, od grubo samljevenih smokava se priprema kafa, koja se preporučuje plućnim bolesnicima. Smokve i njihov mliječni sok imaju jako antiseptičko i dezinfekciono dejstvo.

Bogate dijetalnim vlaknima, koriste se u dijetama i kod ljudi koji pate od gojaznosti. Imaju nizak sadržaj masnoća i obezbjeđuju više vlakana od bilo kojeg drugog voća i povrća.

Bogate su kalcijumom, mineralom koji ima mnoge funkcije, uključujući i gustinu kostiju. Posebno su dobre za djecu u razvoju, trudnice i žene u postmenopauzi sklone osteoporozi. Možete da ih jedete svježe, ali i sušene, koje sadrže pet puta više kalcijuma.

Sadržaj tritofana u smokvama pomaže u liječenju nesanice i poremećaja sna. Minerološki sastav pozitivno djeluje na nervni sistem, pa pomaže i kod depresije.

Kako su odličan saveznik u borbi protiv stresa, koji je jedan od glavnih krivaca za gubitak seksualne želje, smokve mogu da spasu vaš seksualni život i uživanje, naravno uz redovno korišćenje.

Iako je smokva carica mediteranskog voća, ona tehnički spada u kategoriju cvijeća, a način njenog stvaranja je istovremeno fascinantan i zastrašujući.

Naučnici objašnjavaju kako su smokve izokrenuti cvjetovi, a smokvino drvo ne cvjeta kao kod jabuka ili breskve. Njeni cvjetovi cvjetaju unutar kruškolike kapsule, koja kasnije dozrijeva u voće koje jedemo, a ono nije samo jedna voćka, već njihov skup.

Budući da cvjetaju iznutra, trebaju specijalan proces oprašivanja jer se ne mogu pouzdati na pčele i vjetar, a tu nastupaju smokvine ose. Smokva ne može preživjeti bez tih osa koje šire njen genetski materijal, a ose, pak, ne mogu živjeti bez smokvi jer tamo odlažu svoju larvu. Ženka ose ulazi u mušku smokvu (usput rečeno, ne jedemo muške smokve).

Krila ženke ose i njena ticala se slome dok ulazi u mali prolaz u smokvu, pa kad jednom uđu, ne mogu izaći. Muške bebe osa se rađaju bez krila, jer je jedina njihova funkcija oploditi ženke, tehnički njihove sestre te prokopati tunel iz smokve. Ženke osa rade sve dalje, donoseći polen.

Nakon što osa umre u unutrašnjosti smokve, ona se razgrađuje, a koliko god to tužno zvučalo, nužno je u procesu stvaranja ukusne smokve.

Izvor: nezavisne.com

Za kategoriji stranici

Loading...